Internacionalizacija i digitalizacija za unapređenje konkurentnosti škole- job shadowing K1 Beč

NASTAVA INOJEZIČNIH UČENIKA

    Jedna vrlo draga osoba koja mi je jako pomogla u provedbi i realizaciji ciljeva koja sam navela u planu job shadowinga je svakako učiteljica Jasna Marinković. U jednom od blogova sam već spomenula njenu “ulogu” u ovoj školi. Naime Jasnina zadaća je da svakodnevno, prateći dnevni raspored, u različitim razrednim odjeljenjima, pomaže učenicima u svladavanju nastavnih sadržaja. Objašnjavanja vodi na bošnjačkom, srpskom ili hrvatskom jeziku. Uz navedenu obvezu također dva puta tjedno održava sate BSK (bošnjačkog, srpskog i hrvatskog jezika) koje najčešće koristi za uvježbavanje nastavnih sadržaja koji učenici nisu najbolje savladali, te pisanje zadaća. 

 

Svakodnevno radi u paru s učiteljem turskog jezika jer svako razredno odjeljenje ima i priličan broj učenika turske nacionalne manjine. Vrlo je zanimljiva njihova suradnja. Ono što je meni bila jedna od najkorisnijih metoda rada jest organizacija čitanja dječje literature u svrhu poticanja navike čitanja djece kao i njegovanje nekih drugih životnih vrijednosti. Takvi nastavni sati osmišljeni su tako da se kroz digitalne medije na video zidu prikazuju animacije vezane uz određenu bajku, basnu, pripovijetku i sl. Za vrijeme sata učitelji čitaju tekst na njemačkom, hrvatskom/srpskom/bošnjačkom i turskom jeziku koji prati animacije prikazane na projektoru. Jednom prilikom uključila sam se i ja. Za mene je učitelj turskog jezika pripremio tekst na engleskom jeziku.

      Tijekom višetjednog posjeta uspjela sam  održati nekoliko nastavnih jedinica na satima BSK-a. Pokušala sam ih zainteresirati za likove i ličnosti vezane uz našu zemlju. Pričajući im o Baltazaru, Surogatu, Šegrtu Hlapiću i Zagiju učenike sam uvodila u likovno stvaralaštvo. Zadatak im je bio nacrtati jednog od likova na raznobojnim kartončićima. Na kraju sata ti kartončići su dobili ulogu didaktičkog materijala u obliku puzzli. Djeca su bila jako ponosna na svoje uratke posebice nakon što sam ih obavijestila da su oni postali kreatori igračaka kojima će se služiti djeca u našoj školi. Meni kao učitelju  bilo je vrlo drago vidjeti da sam potaknula djecu na stvaralaštvo i da sam ih uspjela “probuditi” iz stanja nezainteresiranosti. Kraj sata  iskoristili smo za javljanje školi u kojoj radim. Ljubazna tajnica Andrea provela nas je dijelom škole prikazujući prekrasni interijer kojeg su učenici odmah zamijetili. 

  

Također sam jedan od satova iskoristila za prikazivanje školske priredbe “Pronađi princa u sebi”. Učenicima sam objasnila da je spomenuta priredba nastala povodom jubilarnog obilježavanja Dana škole. Bili su prilično oduševljeni onim što su gledali jer njihova škola baš i ne organizira takve svečanosti.

Imala sam priliku i nazočiti seminaru za voditelje inojezične nastave. Seminar se bazirao na prenošenju dobrih primjera iz prakse. Uistinu je tako i bilo. Ispunio je moja očekivanja osvježujući mi neka znanja i vještine koje povremeno mi učitelji zaboravimo, a na dohvat su nam ruke. Primjerice učenje kroz pokret djeci bude vrlo zanimljivo jer je dinamično i doživljavaju ga kao igru. Sudjelovanje na ovakvom seminaru između ostalog meni je bio više nego odličan izbor jer sam u svojoj školi zadužena za provođenje nastave hrvatskog jezika za inojezične učenike.

Naposljetku što reći nego da me je ovakvo stručno osposobljavanje obogatilo u profesionalnom i životnom smislu. Smatram da ne postoji bolje iskustvo koje možeš doživjeti. Ponekad bih osjećala kao da privremeno živim neki tuđi život. Svakako znam da će mi nedostajati i da ću ga se rado sjećati po lijepom. Ali puno lijepog me čeka i u mojoj domovini stoga dragi moj Beč, do idućeg viđenja doviđenja :-)

Internacionalizacija i digitalizacija za unapređenje konkurentnosti škole- job shadowing K1+ Beč

Uvjeti rada u austrijskim školama

Svoj boravak u Beču pokušala sam što više iskoristiti za izmjenjivanje profesionalnih iskustava. Vodeći se tim željama i potrebama zamolila sam ravnateljicu Völksschule Rötzergasse da me poveže i s drugim školama te zakaže termine posjeta. Ono prvo što bi svatko od mojih kolega primijetio jesu materijalni uvjeti kojima škole raspolažu, a koje se nama u hrvatskim školama čine kao nemoguća misija ( vjerujem da je većini, čitajući prethodnu rečenicu, kroz misli "ad hoc" prošlo nekoliko neugodnosti koje svakodnevno proživljavate na radnom mjestu, a tiču se potrošnog materijala kojim možemo raspolagati).

Narednim tekstom nemam namjeru podržavati stav da su materijalna sredstva i pomagala jedini i najbitniji preduvjet za kvalitetno obrazovanje naših učenika. Dapače, kao vrlo bitnu i poželjnu vještinu držim učiteljevu kreativnost zbog koje je u stanju od "ničega" napraviti "čudo". Reći ćete i za ta "čuda" trebaju nekakva sredstva. U Austriji ih dobivaju u obliku financijske podrške. Naime učiteljica/ učitelj početkom svake školske godine može računati na 14 eura po učeniku plus 16 eura za onog učenika kojemu njemački jezik nije prvi jezik. Te novce je slobodna/an trošiti na ona nastavna sredstva koja smatra potrebnim za svoj razredni odjel, a koja su navedena na popisu materijala pod subvencijom Grada (zamislite kojim sredstvima raspolažete već nakon jedne generacije učenika). Bitno je također reći da sav potreban materijal učenici dobivaju u školi. 

Učitelj/ica raspolaže razrednim budžetom u iznosu od 1200 eura za nabavu školskih udžbenika.

Učionice obiluju vrlo interesantnim didaktičkim igračkama. Naručuju se između ostalog i s različitih web stranica. Primjetila sam da su "Montessori" igračke najzastupljenije. Kako je učenje kroz igru jedna od glavnih metoda poučavanja, a koju djeca vrlo rado prihvaćaju,često ćete ih naći kako se samoinicijativno "prime posla" za vrijeme malih odmora. 

       Jedna je prostorija u školi izdvojena kao školska papirnica. Obiluje raznim uređajima i alatima za obradu papira, raznobojnim papirima velikih formata, velikim fotokopirnim uređajem i sl. Police su popunjene kutijama s karticama koje prate nastavne sadržaje svih predmeta. One su ostavština učiteljica koje su ih prethodnih godina vrijedno izrađivale. 

Svaka učionica je tehnički prilično dobro opremljena. Projektori, pametne ploče, dva kompjutera neizostavna su nastavna pomagala svakodnevnog poučavanja. 

Zentrum Inklusiver Schulen (ZIS 17) je osmogodišnja škola namjenjena učenicima s teškoćama u učenju. Sigurna sam da spada u kategoriju jedne od najbolje opremljenih škola. Mislim da bih vas najlakše mogla uvjeriti u istinitost navedenog primjenom starog pravila koji kaže da slika vrijedi tisuću riječi. U ovom slučaju u pitanju je samo nekolicina fotografija iz moje fotogalerije koja se punila priličnom brzinom. Nadam se da vam neću izazvati suze na oči ;-)

 

 

Nedavno sam imala priliku pridružiti se kolegama na seminaru organiziranom u svrhu stručnog usavršavanja. Učitelji godišnje moraju prikupiti 15 sati stručnih predavanja i radionica čija je organizacija u nadležnosti učiteljskih fakulteta. Predavanje kojem sam nazočila vodile su učiteljice škole u 21. okrugu. Dobre primjere prakse kao i cjelokupni interijer škole vrijedilo je vidjeti. 

         Za kraj ću napraviti malu digresiju i ispričati vam anegdoticu koja me je na koncu zabavila.

U spomenutoj školi doživjela sam nešto što bih pripisala kulturološkoj razlici, hm valjda!? Možda je i individualne naravi...kako god. Čekajući vrijeme početka predavanja učitelji su se okupljali u školskoj blagovaonici. Njih/nas svega dvadesetak bilo je posluženo kavom i kolačićem. Zamoljeni smo da u predviđenu košaru odložimo novčani prilog za to što smo konzumirali. Pomislih zar je moguće!? Naravno da mi je ovo iskustvo bilo inspiracija za kasnije pošalice. Unatoč našim skromnijim plaćama kod nas to ne doživjeh, a mislim da ni neću.

U planu mi je još par posjeta susjednim školama. Neke od njih su zagolicale moju znatiželju samom koncepcijom razrednih odjela. O čemu se točno radi preciznije ću vam moći reći nekom idućom prilikom.

Internacionalizacija i digitalizacija za unapređenje konkurentnosti škole- Job shadowing K1+ Beč

Plan i program, kurikul te ostale posebnosti Völkssüle Rötzergasse

Völkssüle Rötzergasse je škola u kojoj se svakodnevno ravnatelj i njeni zaposlenici trude pratiti korake modernog obrazovanja. Vrlo često participiraju u raznim projektima  preko Erasmusa ili  Grada koji je prilično uključen u sustav obrazovanja. Plan i program se u nekim stavkama bitno razlikuje od našeg. Pokušat ću vam predočiti ono s čim sam se susretala prethodnih dana u školi, a što je vezano uz: metode rada, plan i program, aktivnosti i sl.

 Usuđujem se napraviti usporedbu s našim državnim školstvom odnosno našom školom jer smatram da smo svi otprilike u sličnim situacijama s možebitnim  razlikama u višeznačnoj angažiranosti pojedinih škola i radnim vremenom.

Daljnji tekst istaknut ću narančastom bojom ukoliko se  odnosi na austrijsko školstvo/ školu u kojoj trenutno radim, a crnom će ostati navedeno ono što se odnosi na našu zemlju.

NEKE OD SLIČNOSTI/ RAZLIKA:

1. jednosmjensko ili dvosmjensko  radno vrijeme uz dnevni boravak

1. nemaju sve škole organiziran dnevni boravak. Ako ga i imaju nije nužno vezan uz Grad nego privatne "agencije"

2. tjedni, mjesečni i godišnji planovi,  kurikul te fiksirani tjedni raspored

2. imaju tjedni raspored, ali su ga slobodni "krojiti" po  potrebama rada određenog razrednog odjela pridržavajući se norme

3. u hrvatskom školstvu primjerice u prvom razredu osnovne škole morate tjedno održati: 5 sati HJ, 4 sata MAT, 2 sata PID, 3 sata TZK, 1 GK i 1 LK 

3. u austrijskom školstvu u prvom razredu osnovne škole morate tjedno održati: 7  sati NJ, 3 sata MAT, 3 sata SCI/znanost, 1 sat GK, 1 sat LK, 30 min integriranog engleskog jezika, 1 sat tekstilno/ tehnološko domaćinstvo (u slobodnom prijevodu). Nemaju informatiku. Ona je integrirana kroz projektnu nastavu.

4. kod nas je organizirana dopunska nastava za inojezičare. Učenici su podijeljeni u skupine po pripadajućim gradskim općinama škole koju pohađaju. Dužni su dolaziti na nastavu u školu koja im je dodijeljena.

4. djeca koja su tek doselila u zemlju ili im lošije ide svladavanje nastavnih sadržaja  imaju organiziranu dopunsku nastavu njemačkog jezika u sklopu škole

5. škola u prirodi kod nas traje 5 dana- rijetko koju županiju subvencionira Grad

5. njihova škola u prirodi traje uglavnom od dva do četiri dana- učiteljice pretežito odrede dva dana ( roditelj treba izdvojiti priličnu svotu novaca). Obično odlaze na farme gdje sudjeluju u pripremi domaćih prehrambenih proizvoda

6. ocijenjivanje i zaključivanje ocjena na kraju školske godine je obavezno u svim razredima 

6. Austrijanci mogu birati između opisnog (tzv. LFD) ili brojčanog ocijenjivanja koje je samo u 4. razredu obavezno.

7. obavezan tjedni termin informacija

7. termini informacija za roditelje su samo na kraju svakog polugodišta od 16h-19:30h. Ukoliko se učitelj opredijeli za opisno ocijenjivanje onda na kraju polugodišta mora osigurati termin  za svakog roditelja

8. razredna nastava od 1.-4. r

8. imaju predškolu koja se ne ocijenjuje 

9. nema ponavljanja razreda od 1.-4.  odnosno ocijenjivanja s ocjenom nedovoljan

9. učenik može biti maksimalno dvije godine neocijenjen zbog neznanja jezika  

10. nastavu vodi jedna učiteljica

10. dodijeljuje im se druga učiteljica ukoliko određeni razredni odjel ima veći broj imigranata

11. kombinirani razredni odjeli su kod nas vezani uz manjine ili uvjete rada

11.bar jedan kombinirani razredni odjel je normativ 

12. plan i program je vrlo opširan i zahtjevan  

12. vrlo skroman plan i program. Primjerice cijeli prvi razred uče formalna slova

13. biramo udžbeničke komplete na četiri godine

13. učiteljice mogu same birati udžbeničke komplete bez obzira na odabir razredne paralelke. Također mogu odlučiti hoće li uopće poučavati iz knjiga

14. e-dnevnik 

14. wision- dygital documentation

15. svjedodžbe na kraju svake školske godine 

15. učenici imaju svoj "book"koji nose sa sobom na kraju 4. razreda (SCH- Bogen) 

Slobodne aktivnosti kojima mi posvećujemo veliku pažnju ova škola je organizirala tek ove godine. Odabrali su dva dana u polugodištu posvećena samo njima. Prvog dana su aktivnosti bile namjenjene prvim i drugim razredima razredne nastave, a drugog trećim i četvrtim. Sve učiteljice su istovremeno vodile svoju akivnost, a učenici su mogli odabrati jednu po vlastitim interesima i afinitetima. Pridružila sam se veseloj družini na molbu ravnateljice Gerlinde. Naime igrom slučaja ili sudbine, ne znam ni sama, razbolila se učiteljica koja je trebala voditi ni manje ni više nego plesnu radionicu.

 Od prošle školske godine su u programu u sklopu kojeg su dobili tablete na dvogodišnje korištenje. Također su u kurikul od ove godine uveli posebnu sportsku aktivnost "Bewewgunscoach" koja bi odgovarala našem "Vikendom u sportske dvorane" samo što se ovaj provodi isključivo za vrijeme nastave. Vode ga profesori kineziologije. Od ove godine su, zbog što boljeg funkcioniranja komunikacijskog kanala škola- roditelj  i majke uključene u nastavu. Naime projekt koji je namjenjen njima zove se "Mame uče njemački". O čemu je riječ sam naziv govori. Polaznice su nerijetko majke čiji je stupanj pismenosti na vrlo skromnim razinama. Vrlo simpatičan projekt jest i "Zahnesundherts". Projekt koji na vrlo interesantan i kreativan način uključuje stručnjake iz područja stomatologije te akademske glumce koji poučnom predstavom upućuju djecu na važnost oralne higijene. Učenicima su uz edukativne materijale podijeljene i četkice za zube. Djelatnici škole primjećuju pozitivne promjene nakon provođenja projekta. 

Kako je problem današnjice kod svih nas nedostatak slobodnog vremena pa s tim u vezi i dužina koncentracije prilikom čitanja tekstova, privest ću ovaj blog kraju. Naravno da je ovo samo dio onoga što bi ova tema mogla uključivati. Trudila sam se zadržati "istraživački ton" te ne iznositi subjektivne dojmove. Na vama je da sami procijenite i zaključite koji sustav je bolji ili lošiji. Moje mišljenje je da bi idealno rješenje bila kombinacija oba. 
Kako bi naši spikeri rekli: "do idućeg javljanja...", tako kažem i ja i ostavljam vam prostora za razmišljanje ili možda pokoju konstruktivnu raspravu. Ugodan vikend vam želim.

     

Internacionalizacija i digitalizacija za unapređenje konkurentnosti škole- Job shadowing K1+ Beč

Od trenutka kad sam energično podignula ruku u zrak nakon upita mojih kolega tko bi se htio prijaviti za  job shadowing, znala sam da će mi to biti jedna od onih prilika i životnih iskustava koje se ne događaju previše puta. Nestrpljenje i putna groznica su kulminirali datumom odlaska.
          Nakon vrlo solidnog snalaženja po Beču unatoč mijenjanju triju vrsta prometnih sredstava u nekoliko navrata, stigla sam u školu Volksschule Rotzergasse. Prateći upute na ulazu škole stubište me je dovelo do zbornice u kojoj su me domaćini dočekali s ljupkom zakuskom dobrodošlice.
          Dan je počeo prelijepo, a onaj prvi dojam koji nam svima puno znači govorio mi je da sam na pravom mjestu. Prvi službeni razgovor vodila sam s ravnateljicom škole gđom Gerlindom Holzinger.
Unatoč mom isplaniranom boravku prikazanom u planu rada job shadowinga, obje smo znale da će biti sklon promjenama i nadopunama jer sam htjela biti sveprisutna.
Dolazim na posao kao i sve druge učiteljice. Većinu vremena sam učitelj asistent učiteljici Jasni Marinković zaduženoj za poučavanje BSK (bošnjačkog, srpskog i hrvatskog jezika). Dani su mi toliko bogati da bih mogla danima pričati o doživljenom. Ovog puta ću vam pokušati dočarati strukturu i sam ustroj škole. Škola broji 13 razreda odnosno 298 učenika. Njena najveća posebnost je možda u tome što od ukupnog broja učenika samo je 11 učenika austrijske nacionalnosti, a ostali su doselili sa svojim obiteljima pretežno iz Turske, BIH, Srbije, Rumunjske i Sirije. U školu se mogu upisati djeca koja su napunila šest godina prije rujna odnosno prije početka nastavne godine.
           Ova škola nudi obrazovanje za prva četiri razreda, a za upis u prvi je uvjet testiranje koje provode stručno- razvojna služba škole i učiteljice. Ukoliko dijete ne ispuni uvjet za upis u prvi razred ostaje u predškoli. Maksimalan broj učenika u svakom razredu je 25, a odjeli pretežno broje 23 učenika. U školi je posebno organizirano kombinirano razredno odijeljenje što nije rijedak slučaj u Austriji. Naime na fakultetu postoji odsjek koji pohađaju budući učitelji kombiniranih razrednih odijeljenja. Određeni broj roditelja podržava takav oblik nastave te prilikom upisa djeteta u školu kazuje svoj odabir. Jedna od zanimljivosti je i vođenje nastave engleskog jezika. Engleski se uči od prvog razreda, ali ga do trećeg vode učiteljice razredne nastave, a u trećem i četvrtom razredu škole zapošljavaju profesore engleskog jezika. Škola domaćin izborila se u pronalasku i angažmanu izvornih govornika što inače nije normativ. Prvi tjedan nastave roditelji moraju odjaviti/ prijaviti njihovo dijete s nastave vjeronauka. Ukoliko to ne naprave ne očekuje ih baš lijep zakonski tretman.
Školsko zvono koje zvoni u 7:45h obavještava učenike da smiju uči u školu i otići u svoje učionice. Mali odmori traju desetak minuta, a veliki koriste za doručak koji se obavlja u učionicama. Djeca svoje obroke donose od kuće uz učiteljovu kontrolu nutritivne vrijednosti donešenog.
Unatoč vrlo složenoj političko, socijalnoj  i etničkoj strukturi polaznika ove škole i njihovom vrlo skromnom predznanju i radnim navikama, učiteljice su vrlo aktivne i predane svom poslu i ne gube radni elan nadajući se da su možda upravo one kotač- pokretač  koji će ih usmjeriti na dobre životne putove.
Moj prvi radni tjedan je prošao zbilja jako brzo. Obišla sam puno toga u pet dana, ali ne želim vam  odmah otkriti sve. Osim toga čini mi se da će čitatelj dobiti bolju sliku ukoliko tematski odijelim sve ono što jedna škola može ponuditi.  Idući tjedan ću vam pokušati približiti razredne odjele te uvjete rada koje bi zasigurno poželio svaki učitelj. Vikend ću kao pravi turist posvetiti istraživanju grada, a Noć muzeja  je i ovdje vrlo popularno događanje. Veseli me bogatstvo kulturnih sadržaja koji su mi na dohvat ruke. Vama želim lijepo proveden vikend :-)

Internacionaljzacija i digitalizacija za unapređenje konkurentnosti škole
Tap-swipe-pinch into STEM, Tallinn, Estonija

30.09.2017.
Zadnji dan mog boravka u Tallinnu naš predavač Mart proveo nas je kroz skrivene i ne tako poznate dijelove Tallinna. Pričao nam o povijesti Estonije i Tallinna.  Lijepo je vidjeti kako su, iako su imali tešku povijest (jer su uvijek bili pod vlašću nekih velikih država),okrenuti prema budućnosti i  teže promjenama i napretku u svim aspektima života .

Doviđenja Tallinn. Vratit ću se ponovo.

Internacionalizacija i digitalizacija za unapređenje konkurentnosti škole,
Tap-swipe -pinch, Tallinn, Estonija
29.09.2017.

Danas smo veliki dio dana proveli u Reaalkool školi koja je jedna od najboljih škola u Tallinnu.  Prisustvovali smo satu fizike, kemije, biologije i informatike.
Na satovima fizike i kemije učenici su u parovima ili manjim  grupama izvodili pokuse, a na informatici devetogodišnji učenici su programirali.

Danas s svi učenici i profesori morali  biti svečano odijeveni u crnobijelu odjeću jer su slavili godišnjicu škole,

a u popodnevnim satima imali su Festival znanosti koji je otvoren za javnost i koji se održava u svim školama u Estoniji.

Na kraju našeg posjeta dvije učenice završnog razreda  predstavile su nam svoje istraživačke  radove (koji su obavezni dio njihovog završnog ispita). Obje su nagrađene za svoj rad . Jedna je sudjelovala na međunarodnom forumu mladih znanstvenika u Singapuru, a druga će svoj rad predstaviti na konferenciji u a

Americi.

Poslijepodne  na sveučilištu upoznali su nas s još nekim aplikacijama koje se mogu koristiti u nastavi npr. Kahoot, Anatomy 4d,  Ouiver , Plickers itd.

Internacionalizacija i digitalizacija za unapređenje konkurentnosti škole
Tap-swipe-pinch, Tallinn, Estonija
28.09.2017.

Današnji dan smo započeli kratkom šetnjom centrom grada, a naš predavač nam je pokazao neke dijelove grada i ispričao poneku priču iz povijesti Tallinna.
Nakon toga cijelo prije podne smo proveli u Ukrajinskom kulturnom centru gdje nam je naš domaćin Anatolij pokazao ukrajinsku grko-katoličku crkvu te različite drvene igračke  koje izrađuje i koje koristi za pričanje priča. A tim pričama pomaže djeci i odraslim ljudima  u rješavanju  nekih svojih životnih  problema.
Pokazali su nam  kako izrađuju papir od ostatak drva ili platna te kako pišu i tiskaju knjige na tom recikliranom papiru.
Mi smo sudjelovali u kaligrfskoj radionici i radionici izrade papira od komadića pamuka.

Internacinalzacija i digitalizacija za u za unapređenje konkurentnosti škole
Tap-swipe-pinch , Tallinn, Estonija
27.09.2017

Danas smo posjetili dvije estonske škole.
Prije podne smo proveli u 21. školi (naziv potječe još iz razdoblja SSSRa, ali ga nisu mijenjali jer ih je asocirao na 21. stoljeće). Na ulazu su nas dočekali učenici  završnih razreda koji su bili naši vodiči kroz školu (i kojim su nam na odličnom engleskom jeziku objašnjavli kako funcionira njihova škola)   te školski zbor koji nam je otpjevao dvije pjesme.

Školu pohađaju učenici od 6/7 godina do mature (18 godina). Osnovna škola je podijeljena tako da ima specijalizirane razrede za muziku, engleski, robotiku i poduzetištvo, a viša škola ima specijalizirane razrede za znanost, engleski i humane znanosti.  Nastavnici u nastavu uvode nove metode, nastava je interaktivna, a koriste razne digitalne uređaje i aplikacije u poučavanju. Atmosfera u školi je izrazito pozitivna i motivirajuća, nastvnici puni entuzijazma, a na učenicima se vidi da su ponosni na svoju školu.

Poslije podne smo otišli u Gustav Adolf Grammar School koja je jedna od najstarijih  srednnjh škola u Europi (utemeljena je u 17.st.)
Školu pohađaju učenici od 6/7 godina do mature.
Kroz školu nas je proveo učenik završnog razreda Karl Vilhelm Valter koji je pobjedio na vrlo popularnom znanstvenom kvizu za mlade Rakett 69.

Škola u nastavi puno koristi ICT . Obzirom da je u Estoniji teško naći ICT stručnjaka za rad u školi njihovi učenici viših razreda poučavaju učenike nižih razreda. Škola ima nekoliko 3D printera pomoću kojih učenici izrađuju različite predmete.
Na kraju smo bili na  satu kemije gdje smo radili pokuse i koristili  tablete u nastavi te smo na taj način iskusili kako se provodi  STEM nastava u toj školi.

Internacionalizacija i digitalizacija za unapređenje konkurentnosti škole
Tap-swipe-pinch into STEM, Tallinn, Estonija

26.09.2017.

Dio današnjeg dana proveli smo na Talinskom sveučilištu  gdje nas je naš predavač upoznao s BYOD idejom koju žele provesti u Estoniji do 2020. BYOD  (bring your own device) je model gdje svaki učenik u školu donosi vlastiti tablet, smarphone  i na njemu rješava zadatke.
Objasnio nam je na koje sve načine možemo koristiti tablet u nastavi.
Nakon predavanja dobili smo zadatak u obliku OR koda. Trebali smo pronaći određene stvari oko sveučilišta i odgovoriti na neka pitanja.
Poslijepodne smo proveli u Muzeju znanosti.